Na etno-imanju Galovićev dom u njegovu rodnom selu u Peterancu tradicionalno se od 20. srpnja 2005. godine slavi rođendan podravskog i hrvatskog pjesnika i književnika Frana Galovića (Peteranec, 20.7.1887. – Radenković, Mačva, 26.10.1914.) uz nezaobilaznu tortu s brojkom 134. pa je proslava protekla u tom duhu i ove godine. Na ovogodišnjoj skladnoj pozivnici kajkavcima i ljubiteljima Galovićeva opusa pisalo je kako će rođendanski pokloni biti u obliku recitacija, glazbe, glume i spomen-govora o njegovu značajnom prinosu našoj kulturi što su u mozaičnom i bogatom programu potvrdili brojni pristigli kajkavci iz sjeverozapadne Hrvatske – Novog Virja, Zagreba, Hrženice, Vrbovca, Varaždina, Ludbrega, Đurđevca, Koprivnice i Peteranca. Drugo je to ovogodišnje okupljanje zaljubljenika u kajkavsku poeziju i književnost a koje se odvija u spomen na ciklus Pramalet-Leto-Jesen-Zima iz sjajne Galovićeve antologijske kajkavske zbirke Z mojih bregov. Svečanost su otvorili Bemian duet odličnom kantautorskom izvedbom uglazbljene Galovićeve Pesme z drugoga brega, pjesme koja danas zaslužuje naziv podravskog kajkavskog klasika – podravskog evergreena i koja se s punim pravom može izvesti na bilo kojem našem nacionalnom glazbenom festivalu, književnoj nacionalnoj manifesetaciji ili na daskama bilo kojeg našeg nacionalnog kazališta. Uslijedila je sjajnosvježa i dječje čista i iskrena i odlično uvježbana interpretacija pjesme hrvatskog književnika Miroslava Dolenca Dravskog Moja Podravina koju su u dahu izrecitirale male Bregunice, dječica predškolskog uzrasta iz istoimenog Dječjeg vrtića u Novom Virju. Iako na samom početku programa valja ustvrditi da je to bio događaj ove večeri i proslave i stoga treba i javno čestitati djeci, njihovim roditeljima i tetama u vrtiću i ravnateljici vrtića Željki Hrženjak što na najodličniji način usmjeravaju djecu u jeziku Dolenca Dravskog i predivnom kajkavskom idiomu velikog hrvatskog sela – Novog Virja. To je identitet i budućnost i Podravine i naše Domovine. Budući je ponavljanje majka učenja, treba i opet ponoviti i naglasiti najveću kulturološku i društvenu vrijednost – od samog početka i proslave KAJkavske reči u Galovićevu domu, punih 17. godina, zahvaljujući jasnom konceptu programskih voditelja Miroslava i Ane Betlehem kroz više od 50 manifestacija prošlo je više stotina djece koja odrastaju u ozračju svog zavičaja i materinjeg kajkavskog jezika a to je hvalevrijedan pothvat za Galovićevo rodno selo i cijelu Podravinu. I iz tog razloga je Galovićev dom s punim pravom hrvatska književnica Božica Jelušić nazvala – jednim od ishodišta kulture Podravine. Iz Hrženice stigli su slikari Stanko Sabol i Ivan Kraljić, u ime Križevačkog likovnog kruga pozdravnu riječ prijateljstva izrekla je Marija Marcijušić, a u ime Udruge Osebunjek iz Vrbovca pozdravila je pjesnikinja Katarina Zadrija i uspješno i vrlo lijepo interpretirala Galovićeve kajkavske stihove, iz Varaždina recitirali su pjesme Nenad Slukić i glumica HNK Varaždin Ivana Zanjko Mađarić, iz Koprivnice i Ogranka Matice hrvatske svoje književne priloge izrekli su pjesnici Marija Hegedušić, Barbara Percač, Katica Rajić Popijač i Ivan Picer, potom stari Galovićijanac i interpretator kajkavštine Krešo Blažek, iz Ludbrega glumačka družina Keršneri inovativno je odigrala izvadak iz Galovićeve Tamare (prve Galovićeve drame odigrane u zagrebačkom HNK 1907.), a Mladen Kerstner mlađi iz Zagreba čestitao je i na ovom zajedništvu kajkavaca u osobno ime i u ime Društva Podravec te naglasio važnost prenošenja kajkavštine na mlade generacije. U ime Udruge žena Peteranec okupljene je lijepo pozdravila predsjednica Marija Betlehem, a u ime Hrvatskog srca Peteranec lijepu pozdravnu i riječ izrekla je predsjednica Maja Petak dok je Brigita Benjak zahvalila kao bivša vijećnica i kao slikarica na dugogodišnjoj suradnji s Galovićevim domom. U ime načelnika Općine Ivana Derdića čestitala je i podržala dosadašnja i buduća ovakva kulturna zbivanja važna za očuvanje identiteta Peteranca članica Općinskog vijeća Nataša Dolenec. Glazbenu kulisu kroz cijeli program vrsnim muziciranjem dali su podravski majstor cimbula Andrija Maronić iz Đurđevca i ak.glazbenik Igor Paro na replici mandoline iz 17. stoljeća. I zbog ovogodišnjeg izdanja Galovićevog leta u njegovu rodnu selu, pjesniku Galoviću u spomen, može se i treba zaključiti – Peteranec je veliko podravsko i hrvatsko selo.

Galovićevo leto i rođendansko slavlje omogućili su organizatori Galovićev dom, suorganizator Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici, a uz podršku Općine Peteranec.

(D.E.)