Spomenek na 100 let bez Frana Galovića
U Peterancu u dupkom publikom ispunjenoj staroj Kapetaniji – Galeriji “Ivan Sabolić” u subotu 11. listopada održana je završna ovogodišnja svečanost pod nazivom Spomenek na 100 let bez Frana Galovića, nakon Zagreba, Ludbrega, Đurđevca i Koprivnice, cjelogodišnjeg Matičina obilježavanja s brojnim suradnicima 100. obljetnice preranog odlaska hrvatskog književnika i Austro-ugarskog časnika Frana Galovića (poginuo na južnom europskom bojištu u jednoj od prvih austougarskih ofenziva i forsiranja rijeke Drine, Radenkovići, Mačva 26. 10. 1914.).
Fran Galović netom prije odlaska na bojište u očevom je vinogradu – goricama u Širovicama na Bilogori, ili Tusculumu ponad Podravine, kako je sam kao vrstan filolog ironizirao svoje gorice po uzoru na rimskog vojskovođu i pisca Gaja Julija Cezara koji je imao ljetnikovac ponad Rima, napisao je sjajan ciklus od 22 kajkavske pjesme Z MOJIH BREGOV u ljetnim mjesecima 1913. i 1914. godine, ciklus koji ga je uvrstio u povijest ne samo hrvatske, nego i svjetske književnosti.
Predstaljena je edicija Sabrana djela Frana Galovića I. – VI. (Pjesme / Pripovijetke / Drame 1 / Drame 2 / Članci, kritike, prijevodi, pisma te posljednja knjiga Prilozi / M. Solar: Galovićevo književno djelo, M. Solar & D. Ernečić: Životopis Frana Galovića, Bibliografija) gl. urednika akademika Milivoja Solara, a izv. urednik Božidar Petrač, i time je u ishodištu i izvorištu u Peterancu obilježeno 50 godina Solarova kniževnog bavljenja Galovićevom književnosti. Podsjetimo M. Solar obranio je doktorsku diesertaciju pod nazivom Interpretacija Galovićeva opusa 1964. godine kod prof. Ive Frangeša na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Posebna je vrijednost ovog šestoknjižja u prvoj knjizi Pjesme u kojoj je Mijo Lončarić dovršio ackentuaciju pjesama ciklusa Z mojih bregov, budući da Galović to nije dospio napraviti zbog odlaska na bojište.
U mozaiku književno-glazbenog programa nastupio je Bemian duet uglazbljenim kajkavskim stihovima Galovića, u ime Galovićeva doma pozdravio je počasni građanin Općine Peteranec Stjepan Bićan, a nadahnuto su kajkavske stihove kazivali rođeni Peterančan Mladen Godek te pjesnici članovi Literarne sekcije Podravke i koprivničkog Ogranka Matice hrvatske Ivan Picer, Marija Hegedušić, Katica Rajić Popijač i Zdenka Čavić, brojni učenici Područne osnovne škole Frana Galovića te članice Hrvatskog srca Peteranec (koje su svojim sudjelovanjem u Galovićevom domu kroz cijelu godinu od pramaleti do leta do jeseni pratile obilježavanje 100. obljetnice Galovićeve pogibije i ambijentizirale preštimani narodni Peteranec prve polovine 20. st.) i Udruge mladih Peteranec. Poseban gost iznenađenja bio je kupinečki Podravec i pisac Siniša Cmrk koji je interpretirao kajkavsku pjesmu nadahnut podravskom pajdašijom i Galovićevom klijeti ove godine na dan početka Prvog svjetskog rata. U ime Općine Peteranec govorio je načelnik Krešimir Matijašić istaknuvši da je zajedništvo pravi put u Spomenkima na velikana Peteranca Frana Galovića i u njegovanju kajkavskog narječja kroz književno-kulturne programe kao što je ovaj u povijesnoj zgradi stare Kapetanije koja pamti samog Galovića.
Potporu su pružile i Turistička zajednica županije te Koprivničko-križevačka županija.
Program kroz koji je šarmatno vodila Ivana Betlehem je pratila i bogata elektronska prezentacija fotografija koja je pratila Galovićev životopis, kao iz arhiva izvađen film o počecima manifestacije Galovićeva jesen 1994. godine.
Nakon programa uslijedilo je druženje u prekrasnom peteranskom domaćinskom ozračju uz gastronomski autohtoni domjenak u kojem se moglo uživati v peteranki pogači, domaćim mudlinima z orehima i z makom i šarenim slasnim kolačima po domaćim recepturama koji su priredile vrijedne žene iz Udruge Hrvatsko srce Peteranec.
Dražen Ernečić