Povijest Općine

Najstariji nalazi iz ranog eneolitika pronađeni su južno od Peteranca, blizu sela Koprivnički Bregi.

Peteranec, tada naziva Sv. Petar središte je istoimene župe.

U sklopu protuturske obrambene organizacije u danas naselju Sigetec se osniva utvrda odnosno kaštel.

Selo Peteranec obnovljeno je kao vojnokrajiško selo. 

Naselje Peteranec bilo je sastavni dio Koprivničkoga vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je bilo pripojeno Vojnoj krajini, gdje je ubrzo postalo satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. 

Peteranec je proglašen slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice pa je vraćen u status seoskoga naselja.

Izgrađena je zgrada kapetanije.

Građena je Župna crkva u Sigecu.

U okolici Orşove Martin Imbrišević pronašao je nestale kraljevske znakove i krunu Sv. Stjepana te je zbog uspješnog vođenja potrage odlikovan visokim Redom željezne krune III. razreda i imenovan vitezom s pridjevkom «od Alliona».

Izgrađena željeznička pruga Zagreb-Budimpešta koja prolazi kroz Peteranec otvorena je za promet .

Peteranec je bio središte istoimenoga kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. 

Osniva se novo naselje Komatnica, kao bivši peteranski konak uz rijeku Dravu.

Ustrojava se Glazbeno društvo u Sigecu.

U Peterancu je osnovana knjižnica sa brojnim aktivnostima.