Odlična kajkavska Galovićeva jesen u Zagrebu
Pod pokroviteljstvom Grada Zagreba u suorganizaciji Udruge Galovićev dom, Collegiuma Hergešić iz Zagreba i Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici održan je u ponedjeljak 26. listopada poetsko – glazbeni program pod gornjim naslovom u svečanoj dvorani Grkokatoličke konkatedrale sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu, a u spomen na hrvatskog pjesnika i književnika moderne Frana Galovića poginulog u rovu na južnom europskom bojištu u Prvom svjetskom ratu u Mačvi kod sela Radenković 26. listopada 1914. godine. Prema vojnim svjedočanstvima Galović je poginuo pri izlasku iz rova pogođen metkom u čelo.
Pred pohod u hrvatsku metropolu u Zagreb položen je spomen-vijenčić na Galovićevu klet u Širovicama u Staromgradu u kojoj je Galović ispjevao najljepše i antologijske kajkavske stihove u ciklusu Pramalet – Leto – Jesen – Zima u svojoj pjesničkoj zbirci Z mojih bregov. Upravo u toj kleti u toj kajkavskoj Akropoli koja bdije nad kajkavskim jezikom cijele sjeverozapadne Hrvatske, upravo tim stihovima kajkavski lirski jezik njegova rodnog i prelijepog i velikog podravskog i hrvatskog sela Peteranca započeo je svoj život u 20. stoljeću i traje sve do dana današnjega. Zato smo pozvani njegovati u javnom kulturnom prostoru Galovićevu kajkavštinu i danas.
U prelijepoj svečanoj dvorani Grkokatoličke konkatedrale sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu, nekoliko koraka od crkve sv. Marka, odvijao se odličan kajkavski program Galoviću u čast. Stara je to gradska zagrebačka četvrt koja pamti Galovićeve mlade književne korake. U takvu okružju i duhovnom ozračju večer je otvorena odličnom izvedbom kajkavske Galovićeve Pesme z drugoga brega u izvedbi Bemian dueta, pjesme koja je kroz desetljeća izvođenja postala podravskim klasikom i osvježavajućim evergreenom. Odličan Zbor udruge umirovljenika Novi Zagreb sigurnim i uvježbanim izvedbama otpjevao je nekoliko starih kajkavskih pjesama. Posebno svečani glazbeni ugođaj večeri dao je nastup vrhunskog hrvatskog akademskog reproduktivnog glazbenika Igora Para koji je izveo na renesansnoj lutnji skladbu engleskog glazbenika 17. stoljeća Johna Dowlanda Lachrimae. Time je na najbolji način povezao ovu večer i s Galovićem kao filologom. Treba ovom prigodom naglasiti da je Paro iskusni lutnjist iznimno bogate međunarodne karijere s nastupima na prestižnim pozornicama u Europi i svijetu, od Švicarske do Njemačke, Italije, Norveške, Češke, Mađarske, Bugarske, Izraela i Japana i ljetne pozornice u Galovićevu domu u Peterancu što je zasebna glazbena blagodat za cijelu kajkavsku Podravinu. Galovićeve kajkavske pjesme – Mesečina, Pozdravlenje i Kostanj – iz zbirke Z mojih bregov na visini zadatka odlično su svi u ekspresivnom naboju interpretirali Jakov Betlehem učenik 2 r. Područne škole Fran Galović u Peterancu, Ivana Betlehem te kajkavski pjesnik Zvonimir Igrec koji je nastupio o 50. obljetnici svog pjesničkog djelovanja. Vrsna moderatorica programa bila je Nevenka Pavelić.
Bila je to odlična kajkavska večer u Zagrebu u kojem je Galović proživio veći dio života kao gimnazijalac i student i profesor, uistinu svečana večer s dignitetom prema onom najvrednijem iz njegova književnoga opusa koju mu današnji Peterančani mogu pružiti u spomen, a to je lirski kajkavski jezik njegova rodnog velikog sela Peteranca.
Autor: Dražen Ernečić
