Kultura

Poznate Osobe

Martin Imbrišević

Vitez od Alliona.
Peteranec, 1801. – Peteranec, 3.9.1880.

Tomo Blažek

Hrvatski pjesnik, ilirac.
Peteranec, 7.3.1807. – Varaždin, 21.2.1846.

Ivan Beruta

Istraživač lokalne povijesti.
Sigetec, 1888. – Zagreb, 1962.

Fran Galović

Hrvatski književnik.
Peteranec, 20.7.1887. – Radenković, 26.10.1914.

Ivan Generalić

Hrvatski naivni slikar.
Hlebine, 21.12.1914. – Koprivnica, 27.11. 1992.

Ivan Sabolić

Akademski kipar.
Peteranec, 24.8.1921. – Zagreb, 25.6.1986.

Kulturne Građevine i Spomenici

Kapetanija

Sredinom 18. stoljeća u Peterancu je osnovana kapetanija, škola, izgrađena je crkva i zgrada općine odnosno nekadašnje satnije, podignuta najvjerojatnije oko 1775. godine koju danas mještani zovu Kapetanija.

Kapetanija je „svjedočila“ brojnim pretežno burnim društveno političkim promjenama no unatoč tome zgrada je opstala i ostala za razliku od zgrade škole koja više ne postoji.

Danas je zgrada kapetanije sjedište Općine Peteranec i Galerije skulptura Ivan Sabolić, a svojevremeno je jedan dio prostora bio korišten kao knjižnica.

Mlin za žitarice

Mlin za žitarice ili lokalnom stanovništvu poznat kao Severov mlin desetljećima je bio privatno vlasništvo obitelji Sever iz Peteranca i bio je pojam fine meljave.

Građen je tridesetih godina dvadesetog stoljeća i koristio se u svrhu prerade žitarica u fine meljave. Tijekom burnih društveno političkih vremena mlin je nacionaliziran, a nakon nekog vremena preostali članovi obitelji Sever sele iz Peteranca.

Mlin je godinama korišten u svrhu u koju je izgrađen, međutim s odmakom vremena i manjkom investicija u održivost, postao je sve manje funkcionalan i upotrebljiv te je izgubio svoju namjenu. Nakon gašenja proizvodnje dio mlina korišten je kao mjenjačnica meljave, a s vremenom je u potpunosti napušten i zapušten.

Anđeo mira

Spomenik „Anđeo mira“ podignut je u Peterancu u spomen žrtava drugog svjetskog rata, sa imenima svih poginulih.

Zimsko sunce

Ispred pročelja Kapetanije podignuta je Sablićeva skulptura “Zimsko sunce” u kojoj je 1987. godine prema želji kipara pohranjena urna s pepelom donatora.

Poprsje Frana Galovića

Ivan Sabolić radio je na portretima brojnih poznatih osoba pa je tako 1954. izradio poprsje Frana Galovića danas postavljeno ispred pročelja Kapetanije.

Župna crkva Sv. Petra i Pavla i župni dvor

Peteranska župna crkva Sv. Petra i Pavla izgrađena je oko 1773. u kasnobaroknom stilu.

U crkvi je, uz glavni oltar, osobito zanimljiv kameni portal te samostojeća krstionica. U blizini crkve nalazi se kurija župnog dvora izgrađena oko 1880. godine.

Župna crkva Sv. Marka Evanđeliste i župni dvor

Župna crkva u Sigecu posvećena Sv. Marku građena je od 1805. do 1812. godine kao kasnobarokno-klasicistička građevina, sa vrijednim zvonom iz 1510. godine.

Sigečki župni dvor je podignut u prvoj polovici 19. stoljeća.

Grobnica Doroteje (Dore) Galović

Grobnica obitelji Galović posljednje je počivalište Dore Galović, majke jednog od poznatijih kajkavskih književnika Frana Galovića rođenog u Peterancu.

Grobnica obitelji Imbrišević

Grobnica obitelji Imbrišević posljednje je počivalište članova obitelji Imbrišević od kojih je zasigurno najpoznatiji Martin Imbrišević ˝Vitez od Alliona˝, rođen u Peterancu 1801. godine, gdje je umro 3. rujna 1880. godine.

Spomen park u Sigecu

U spomen parku u Sigecu u samom središtu naselja, podignut je spomenik palim braniteljima Domovinskog rata.

Galerija Skulptura Ivan Sabolić

Posjetite galeriju

Saznaj više

Gruntovčani

Gruntovčani, igrana TV serija originalno emitirana 1975. godine, poznata kao jedno od najpopularnijih ostvarenja u povijesti današnje Hrvatske Radiotelevizije snimana je u jednoj od sastavnica Općine Peteranec, naselju Sigetec.

Popularna i omiljena dramska serija autora Mladena Kerstnera u režiji Kreše Golika uvodila je brojne televizijske gledatelje u živopisan, autentičan i duhovit prikaz društvenoga života i mentaliteta “malog čovjeka” u fiktivnom podravskom selu Gruntovec.

Meni je milejše pod svojom hruškom gladen biti neg se bogatstvo sveta imeti!

Isusek, Isusek, kaj mi bu ve
Regica rekla!

Život u Gruntovcu najbolje karakteriziraju poznati i nezaboravni likovi ovog Kerstnerovog remek-djela – Dudek, Regica, Presvetli, Cinober, Martin, Matula, Babica, Besni, Gretica i drugi.

“Gruntovčani” se svojim humorom dotiču egzistencijalnih problema i ljudskih vrlina i mana oživljavajući pritom svoje likove prepoznatljivim melodioznim kajkavskim dijalektom.

Mladen Kerstner je u kreaciju scenarija uložio nekoliko godina života, bilježeći po seoskim birtijama dogodovštine različitih "likova" koji tvore okosnicu društvenog života u malim panonskim selima.

Emitirano je 10 epizoda koje prikazuju 10 priča u čijem je središtu lik Dudek (Martin Sagner), sa svojim brigama koje proizlaze iz njegova habitusa naivčine, poštenjačine, malog seoskog čovjeka.

Kaj bi šteli zmenom!