16. GALOVIĆEVA PRAMALET SLAVILA KAJKAVSKU REČ
[vc_row][vc_column][vc_column_text]U suorganizaciji Udruge „Galovićev dom“, Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i Općine Peteranec održana je 19. lipnja na etno-imanju obitelji Betlehem manifestacija „Galovićeva pramalet“ nazvana tako po prvom od četiriju ciklusa iz sjajne i antologijske kajkavske pjesničke zbirke „Z mojih bregov“ književnika hrvatske moderne Frana Galovića (1887. – 1914.). U seoskom ambijentu u hladovini krošnje starog jasena i starog štaglja, asocijativno urešenom na Galovićevo vrijeme, mozaičan program obogatili su brojni ljubitelji kajkavskog jezika, tog za kajkavce najljepšeg jezika na svijetu. Po prvi puta od 2005. godine od kada se do danas u Galovićevom domu realiziralo više od 50 manifestacija (pramalet – leto – jesen – zima) prisutne je pozdravio i prisustvovao programu načelnik Općine Peteranec Ivan Derdić istaknuvši da će sve udruge uključivši i Galovićev dom imati partnera u Općini Peteranec u cilju doprinosa kulturnog života i očuvanju identiteta Općine. Kroz sve brojkom spomenute manifestacije u Galovićevom domu prošlo je kroz godine na stotinu učenika svih uzrasta što je hvale vrijedan edukativan uspjeh jer na taj način djeca usvajaju tko su, odakle su i kamo i kako ići kroz život, a ovoga puta učenik 2.r. PŠ Fran Galović Bruno Kašić uspješno je recitirao Galovićevu „Lepu Katu“, dok je Teo Mesarov, pod mentorstvom prof. Lidije Levačić-Mesarov, učenik 1. r. Gimnazije „Ivan Kranjčev“ iz Đurđevca sigurno krasnoslovio pjesme Miroslava Dolenca Dravskog i Frana Galovića. Glumačka družina Keršneri iz Ludbrega izvela je par komedijaških jednočinki iz knjige Ivana Picera, a recitacijom i pozdravnim govorom sudjelovali su stari podravski galovićijanac Josip Blažek, ak. slikar Stevo Leskarac i Katarina Herman u ime Udruge žena „Hrvatsko srce“ Peteranec. Predstavljena je knjiga poezije članice Collegiuma Hergešić iz Zagreba Nevenke Gobac „Ljuljačka života“ čije su pjesme čitale članice Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici Katica Rajić Popijač i Barbara Percač. Posebno je bio bogat i mozaičan glazbeni program u kojem su nastupili ak. glazbenik Igor Paro na replici mandoline iz 16. stoljeća iz vremena Marka Marulića, za kojeg je rečeno da se ove godine obilježava 500 g. od objavljivanja Judite, prvog epa na hrvatskom jeziku, potom podravski majstor cimbula Andrija Maronić u društvu Ankice Betlehem i Katarine Vuljak te Bemian duet s nekoliko svojih klasičnih etno uspješnica uglazbljenih stihova Frana Galovića i Ivice Jembriha.Dražen Ernečić
